Monday, October 30, 2006

Timor: Nasaun Ida Moras Todan

Timor: Nasaun Ida Moras Todan
Rodrigo Rodrigues

Timor nia naran nebee foufoun morin, diak no boot, hafoin entrega ba Fretilin nia liman, naran nee husi loron ba loron sai foer. Fretilin nebee halo klaim katak Timor ukun an ninia kosar ben mesak, maski la los, nia rasik mak ohin loron sobu nasaun nee liu husi fahe kilat ba sivil sira.

Pratika nepotizme ho korupsi sai hanesan ona kultura ida. Konstitusi RDTL nebee ko’alia buat mesak fura-furak, iha pratik la hatudu demokrasi, la iha transparensi ho desentralizasi. Nunee mos praktik diskriminasi politik nee makaas halo ema kompetenti barak sai marjinalizadu husi prosesu rekonstrusaun nasional.

Direktor balu iha oan kuda talin rebo-rebo, ho familia kiak nebee boot tebes no manan osan fulan ida laliu US$300.00 konsegue sosa kareta rua tolu ou tina-tinan troka kareta. La hatene, sira lamas osan husi nebee hodi konsegue moris luxu iha salario ida ki’ik nia leten. Rezultadu husi korupsi nian ou lae, sira mak hatene.

Politik ida bolu “Libertasaun du Povu” ohin loron ita la haree. Buat nebee iha mak boot sira liberta nia kabun husi hamala liu husi halo hamala povu ki’ik sira. Boot sira la’o no moris livre liu husi halo lakon povu ki’ik sira nia liberdade. Susu povu ki’ik to’o maran iha retorika justisa sosial nia leten. Povu ki’ik sira moris terus nafatin, serbisu la iha no hamalaha nafatin. Terus nafatin iha kampu deslokadu sira no terus nafatin iha tenda laran nebee nakonun ho rai rahun no la kleur tan sei moris terus iha tahu laran kuandu udan mai.

Dehan defende povo Maubere, maibe sira rasik mak ohin loron halo terus Maubere ho Buibere sira. Sira nebee halo diskursu gosta temi povo Maubere nia naran, agora la’o ho kareta luxu, moris iha uma ho AC nian okos no iha seguransa barak hein sira ho sira nia familia. Maubere sira mak halai nafatin, Buibere ho labarik sira mak moris nafatin iha inseguransa nia laran no terus ho tanis nafatin iha tenda manas nia okos.

Timor ohin loron hanesan nasaun ida moras todan. Lider sira la iha moral ona, buka soran povo tun sa’en no ki’ik sira nebee kiak ona no la hatene buat ida ho fasil sai instrumen hodi provoka violensi ho realiza boot sira nian mehi.

Antes de Komisi Investigsi Internasional fo sai rezultadu kona ba sira nia relatori, lideransa Fretilin halo apelu atu ema hotu tenki simu relatori, maibe, hafoin rezultadu sai, agora sira rasik halo manobras tun sa’e hodi hateten relatori nee la kompletu. Gravi liu tan mak agora hamosu violensi makaas liu tan nudar forma ida atu hata’uk prokurador ho juis sira hodi labele prosesa sira iha tribunal.

Ohin loron kriminozu sira mak ukun Timor. Krimi mosu iha fatin hothotu no domina tomak kapital Timor nian. Kriminozu sira mak ohin loron governa rai Timor, sira halo revista ba ema, husu ema nia identidade, foti ema nia osan no baku no oho ema tuir sira nia gostu. La’os sunu no na’uk de’it sasan sira iha uma laran, maibe sobu uma nia kaleng, oda matan ho janela lori mos. Rai Timor agora justisa la iha, lei la iha, autoridade la iha, gang kriminozu sira mak agora ukun rai ida nee tuir sira nian regras rasik. Kriminozu sira mak agora kaer rai ida nee nia distinu, tanba Governu Ramos Horta nian sai ki’uk tiha ona no labele halo buat ida tanba eks PM Alkatiri nian ema sira nebee hale’u nian la fo apoio total ba Horta. Horta atu serbisu diak tenki liberta an husi virus nebee agora hale’u hela nian.

Forsa internasional agora barak los ona iha Timor, maibe sira balu kruza liman hodi haree kriminozu sira aktua iha sira nia matan okos. Ou sira mak haki’ak rasik kriminozu sira hodi kria nafatin instabilidade iha nee hodi justifika sira nia prezensa nebee kleur tan.

Politik sira Timor nian hanesan lolos politik sira warung kopi nian, sira halo reaksi de’it ba buat sira ladun importante no la ameasa ema nia vida. Sira la fo sira nia apoio total ba forsa internasional sira hodi aktua ho firme no duru hasoru kriminozu sira. Maibe sira ida-idak buka kritika forsa internasional kuandu forsa sira aktua ho firmi no dura hasoru kriminozu sira husi sira nia grupu etniku. Sira mos tuir fahe forsa internasional ba loromonu ho lorosa’e nebee halo forsa sira nee hotu sai kiuk.

Iha loron nebee forsa Australia koli molik membru PNTL balu, politik na’in sira, liliu membru Parlamentu Nasional sira halo reaksi makaas, maibe ohin loron Timor oan sira mate tanba oho malu, nem ida nia ibun loke hodi dehan netik “Chega” ou “Basta” ou “To’o ona” ou Cukup”. Sira ba mak preokupa fali aprova dokumentus sira la importante hodi reforsa independensia Tribunal nian. Konstituisaun rasik garante tiha ona independensia tribunal nian, neduni la’os ho rezolusaun oan ida mak ba fo independensia ba Tribunal. Nee hatudu de’it inkompetensia presidenti Parlamentu Nasional nian, neduni la preokupa ho buat sira seriu ho esensial nian maibe preokupa fali ho buat sira la serve buat ida nian.

Fo impresi hanesan politik na’in sira mak proteje kriminozu sira. Tuir lolos politik na’in sira tenki habarani forsa internasional sira hodi aktua ho firme no duro hasoru kriminozu sira, la’os ba tuir rame-rame fahe forsa internasional sira ba lorosa’e ho loromonu.

Violensi oioin nebee ohin loron mosu iha Timor la’os motivu politik los de’it, iha mos balu ho motivu kriminal baibain nian. Krimi sira hanesan na’uk sasan ou sobu uma, halo husi ema baibain sira. Grupu sira arte marciais mos ohin loron sai fali bandu kriminozu nebee halo Timor moris la hakmatek. Barak ninia mentalidade aat tanba la hetan formasaun ida diak ou kompletu iha treinu. Tan nee, sira buka ataka malu hodi koko sira nian forsa ou vinga malu tanba buat la folin ida.

Ohin loron, krimi nebee mosu tanba politik mos aktivu tebes. Fo impresaun hanesan iha ema ruma ou partido politik ruma iha krimi sira nee nia kotuk. Krimi ida organizadu tebes, tan nee, kualker aksi nebee sira halo, la’os mosu spontan no izoladu, maibe mosu simultan hodi atinji objektivu principal ida desestabiliza Timor.

Violensi nebee mosu tanba motivu politik bele relaciona ho ema boot sira nebee naran mosu iha relatori. Halo violensi sira nee hodi halo ta’uk tribunal atu labele julga sira nunee mos hodi justifika katak, uluk sira mak kaer ukun ema moris hakmatek. Ida nee hanesan ita haree iha konfrontu ida mosu iha aeroporto Comoro iha loron 25 Outubro. Iha konfrontu nee, protogonista sira violencia nian halo Viva Fretilin, Viva Mari Alkatiri, Viva Lu-Olo. Sira mos hakilar so Akatiri de’it mak bele tau paz ho estabilidade iha Timor. Neduni violencia sira nebee ikus-ikus mosu nee iha objektivu ho alvo ida, desakredita presidenti Xanana Gusmão, PM Ramos Horta ho D. Felipe Ximenes Belo ho Igreja Katolika em geral. Hakilar viva Alkatiri nee iha mos relasaun ho filme SBS nebee Fretilin ba dulas husi fatin ida ba fatin seluk iha distrito Baukau, Lospalos ho Vikeke hodi desakredita prezidente Xanana Gusmão ho F-FDTL.

Halo violensi sira nee hodi bele justifika katak la’os sira mak hamosu krize ho instabilidade iha Timor, maibe prezidenti Xanana, partido sira opozisaun, Igreja ho F-FDTL sira mak halo. Soeharto mos uluk monu tiha, nia mos rekorre dalan violensi, tan nee mosu violensi iha fatin oioin iha Indonesia tomak. La taka mos dalan katak sira nebee ukun iha tinan hat kotuk, sira mak hamosu hela violensi sira nee. Tanba loron ruma sira haruka para mak violensi sei para hodi bele justifika katak, povo fiar liu Fretilin iha Mari Alkatiri nia okos du ke iha Xanana, Bispo Belu,Taur Matan Ruak, Fretilin iha Ramos Horta ou Grupo Mudansa nia okos ou partido opozisaun sira nia liman. Ho estrategia ida nee hodi iha eleisaun geral 2007 mai povo bele hili fila fali Fretilin ho Alkatiri tanba sira forma tiha ona opiniaun publik katak partido sira seluk ka Timor oan sira seluk la iha kapasidade atu hapara violensi no tau estabilidade ho paz iha Timor, maibe Fretilin iha Mari Alkatiri nia okos mak bele.

Antes Alkatiri monu husi primeiro ministru, nia dehan tiha ona, so Fretilin (nebee identiku ho nian) mak bele halo estabilidade ho instabilidade. Se mak hatene instabilidade boot ho violensi oioin nebee mosu iha semana hirak ikus sira nia kosar ben hotu.

Bele mos hamsou instabilidade ho violensi makaas hodi halo ta’uk Fretilin Mudansa sira labele organiza Kongresu Extraordinaria.

Alkatiri ho ninia grupo agora senti frustradu tebes tanba relatorio husi KII nian la mai reforsa sira nian propaganda liu husi filme nebee SBS halo, maibe mai hatudu de’it katak lideransa Fretilin nian, Rogerio Lobato mak fahe kilat no Mari Alkatiri iha kuiñesimentu kona ba fahe kilat nee maibe lakohi trava netik, tanba sira hotu fiar katak so ho lori violensi mak bele defende sira nian poder.


***

Violensi oioin nebee mosu iha ita nian rain hatudu katak ema Timor ninia moral monu rabat rai. Timor oan sira la fo valor ba ema nia vida, la fo kunsiderasaun ba malu no la iha solidariedade ho fraternidade ba malu, maibe ida-idak orgulho de’it ba ninia grupo etniku, nia rejiaun, ninia partido ho ninia relijiaun. Hahalok ida lori ita ba iha espirito “chavenismo” nebee sobu ita nia konsiensia nasional ho nasionalista nebee luan. Hahalok nebee lori ita ba iha devisionizme no hafraku ita nian konsiensia Unidade Nasional nian.

Ohin loron mosu tesis ida katak violensi nebee mosu tanba fuan husi kultura violensi kolektivu nebee mai husi tempu okupasaun Indonesia nian. Ida nee hanesan parte oan ida, la’os nia mak hun husi violensi tomak nebee mosu iha ita rain. Antes de okupasaun Indonesia, Timor oan sira mos oho malu ona iha 1975 nia laran, iha 1959 mos Timor oan sira oho malu nunee mos iha 1912 ho seluseluk tan.

Vilensia oioin nebee ohin loron mosu mai husi mos sistema nebee la transparenti, sistema nebee nakonun ho KKN nebee Governu Fretilin hamsou iha PM Mari Alkatiri nia okos. Iha tempu funu ba ukun an, Timor oan sira iha espektativa ida boot tebes, sira aceita simu terus oioin atu hetan kompensasi iha Timor ukun an hodi labele terus tan. Infelizmente, Timor ukun-an tiha, ema grupo kikuan oan ida, husi familia Alkatiri nian mak goza ho ukun an nee. Sira halo monopolio ba obras oioin nebee iha, sira manan tender oioin liu husi prosesu sira ladun transparenti. Povo senti hanesan la hetan justisa, tanba iha tempu okupasaun Indonesia nian, familia nee la terus. Sira balu sai boot GADAPAKSI nian no hamutuk ho militar Indonesia sira hodi halo perseguisaun ba Timor oan nasionalista sira.

Kultura violensi nebee moris buras iha ita nia rain bele mos mai husi ema Timor oan ida-idak nia uma laran rasik. Aman ho maun sira kuandu envolve iha violensi ruma, sira sempre konta ho orgulho ba oan ho alin sira. Edukasaun iha uma laran rasik la tuir dalan pasifiku nian, maibe rekorre mos violensi to’o tortura. Oan sira kuandu halo sala, aman ho inan sira, maun ho bin sira, la buka hanorin ho dalan dame nian, maibe rekorre mos violensi ho tortura fizika hodi hanorin oan ho alin sira. Tanba ema nebee hetan baku beibeik iha uma nia sei haree baku malu hanesan buat normal ida.

Inan ho aman, maun ho alin, bin ho alin baku malu no rakut malu iha uma laran ou baku oan ho alin sira transmite dadaun hahalok violensi ba oan ho alin sira ki’ik, forma dadaun ona reprezentasaun ida katak violensi nee hanesan buat normal ida tanba nia halo parte ai-han lorloron Timor oan sira nian iha uma. Valores husi violensi nee transmite husi jerasaun ba jerasaun to’o ohin loron.

Oan sira haree no hetan direitamente violensi ho tortura iha nia kulit, neduni sira toman ona katak violensi hanesan buat pratika normal ida. Alem de violensi nebee moris nanis ona iha familia Timor ida-idak nia laran, teknolojia informasaun mos mai kontribui liu tan. Televizaun nebee nakonun ho noticia no filme sira violensi nian ho CD no DVD nebee fa’an lemo-lemo hanesan ema fa’an kankung nebee nakonun ho violensi mos tuir fo kontribuisaun makaas ba violensi.

Intifida Palestina nian, ou funu sira entre sukus iha Indonesia ho Afrika nian nebee ataka malu ho diman, katana ho rama ambon nebee hatudu fila-fila iha televizaun, reforsa liu tan ema Timor nia hanoin katak violensi nee hanesan buat normal ida iha mundu no ita bele imita tuir. Mak ita mos la hakfodak ho haree Timor oan sira tuda malu no tuda forsa internasional sira ho fatuk, ho rama ambon, no ataka malu ho katana, tudik no surik. Grave liu tan mak membru Governo Alkatiri nian balu fahe kilat ilegalmente hodi oho malu halo ema hanoin katak kaer kilat nee buat normal ida no direitu ema hothotu nian.

Husi ki’ik, inan aman sira orienta ona oan ba violensi, balu fo prenda kilat brinkedos ba oan sira. Sira nebee osan la iha hodi sosa brinkedos kilat, aman sira sabir kilat ai fahe ba oan sira hodi tiru malu. Dala ruma oan sira baku malu ho vizinho nia oan, inan aman sira la kritika, maibe gaba tan katak ida nee mak mane.

Iha krize ida nee nia laran, ita haree ema barak hanorin aat nia oan ou husik nia oan envolve iha krimi ho violensi. Iha fatin balu, ita haree, boot sira haruka ou husik nia alin sira ki’ik ba halo provokasaun ba ema seluk. Halo oan ho alin sira ba iska hodi lasu no provoka violensi. Husi buat sira nee, ita haree, oin-sa ema Timor transmite valores sira violensi ba nia oan sira husi ki’ik kedas, la transmite valores sira diak ho dame nian.

Tebes duni, Timor nia moral ohin loron monu makaas. Iha uma, oan sira la respeita inan aman, iha eskola aluno sira la respeita mestre sira, iha transportes publikus, foin sa’e sira ko’alia lia aat oioin no tolok malu la haree feto ho labarik sira iha sorin, iha Parlamentu Nacional, deputadu sira halo debate labele ona no halai foti kadeira hodi tuda malu. Pratika ida reflekte dekadensia moral (moral merosot) povu Timor nian duni.

Ohin loron, ema ko’alia buat ki’ik ho boot, buat aat ho diak sempre taka ho lia-fuan sira tolok nian. Tanba tolok malu iha publiku hanesan buat normal ida mak violensi nebee moris iha familia ida-idak nia uma laran mos hanesan buat normal ida no hanesan mos kultura ida nebee transmite husi jerasaun ba jerasaun. Buat ki’ik ho boot sempre rezolve ho forsa, maibe la haree ona ba razaun.

Iha fali politik, lider sira partido nian, la hatene respeita malu, aat liu tan mak sira hanorin aat sira nia militante sira hodi defende buat ruma la’os ho razaun, maibe ho forsa. Dala ruma militante balu prepara hela planu aat ruma, ninia lider sira la buka impede netik, maibe gaba tan. Haree hanesan exemplo, Rogerio Lobato fahe kilat, lider sira Fretilin nian la kondena maibe gaba tan. Ita hotu sei hanoin, iha fulan hira kotuk, deputado Fretilin balu sei defende Rogerio Lobato ninia hahalok fahe kilat ilegal ba ema sivil sira no enkoraja tan hodi bele oho sira nia adversario politiku interno ho externo, tanba kunsidera adversariu hanesan inimigo no traidor. Ita mos la hakfodak ho hahalok partido Fretilin nian nebee gosta ataka partido opozisaun sira iha fatin barabarak kuandu partido opozisaun sira hala’o sira nian aktividade konsolidasaun iha baze. Hahalok sira nee hanesan forma de violencia nebee politiku sira transmite ba jovem no ema Timor oan tomak.

Iha pratika politik nian, ita la uza kanal sira demokrasi nian hanesan komunikasaun ho diologo maibe barak liu rekorre forsa hodi obriga sira seluk tuir ita. Pratika sira hanesan nee hatudu de’it katak ema halo politik la haree ona ba etika ho moral, maibe uza meios hothotu, inklui meios sira nebee la sadere ba etika ho moral hodi defende sira nia interesse ho poder.

Violensi nebee ohin loron mosu makaas iha Dili laran hanesan refleksu ida husi moral nebee “merosot” (monu) ona nee. Tanba moral la iha ona, ita halo politik tuir de’it dalan “makiaveliku” nian nebee la haree ona ba etika ho moral. Ema la valoriza malu ona, sona malu hanesan leaun ho lafaek les animal sira seluk, oho malu hanesan ema oho karau, bibi ho fahi hodi fa’an no han.

Atu hakat liu violensi oioin sira nee, presiza hola medidas konkretas ruma. Ba kurtu prazu nian, 1) Identifika no kaer ema civil sira envolve iha halo checkpoint ho ataka malu no tuda malu. Kaer sira nebee hanesan autor principal sira haruka ba ida-idak nia distrito no labele husik sira fila mai Dili iha tinan lima nia laran. Kuandu sira fila mai iha tinan lima nia laran, kaer haruka ba Centro Prisional sira iha Baukau, Gleno ho Dili. Haruka sira halo tos ho natar hodi fa han dadur ho eskola oan sira. 2) Sira nebee oho ema no hakanek ema, kaer sulan kedas iha kadeia. Karik sira halo resistensia ruma, bele tiru tohar sira nia ain hodi halo kriminozu seluk mos bele ta’uk atu halo krimi. 3) Bandu tiha pratika grupu sira arte marciais iha Timor, tanba grupo sira nee la kontribui ba estabilidade, maibe provoka de’it instabilidade no halo terus de’it ema inocente sira; 4) Governo Timor tenki fo poder boot liu tan ba forsa internasional hodi aktua ho duru no firme hasoru ema sira halo violensi ho sivil sira nebee halo checkpoint. Tanba hahalok sira nee hanesan krimi boot ida la’os hasoru ema de’it, maibe desvaloriza total Estado de Direitu; 5) Hadi’a sistema judisial lalais hodi processa ema sira nebee envolve iha violencia ho fahe no simu kilat, hodi nunee evita atu ikus mai labele tan iha ema ruma fahe ho simu kilat. 6) Partido politik ida-idak tenki eduka nia militante ho simpatizante sira hodi ses husi violensi no respeita prinsipi sira demokrasi nian, karik lae, mak Timor la sei sai husi violensi.

Ba longo prazu, 1) Tenki hanorin obrigatoria iha eskola hothotu kona ba edukasaun ba sidadania, nunee Timor oan sira bele hatene oin-sa troku kultura violensi ho fali kultura toleransia, solidariedade, fraternidade, paz, demokrasi ho responsavel liu tan. 2) Presiza bolu atensaun ba inan aman sira nebee ninia oan envolve iha violensi, nunee hodi bele hanorin nia oan sira ho valores sira diak nian no ses husi violensi.

Ba Timor oan hotu nebee hadomin rai ida nee, sinti moe sai ema lorosae ho loromonu, tanba parte rua nee ninia hahalok hanesan de’it. Ita ida-idak orgulho ba ita nia moris fatin, maibe ita sei orgulho liu nudar ema Timor oan no sidadaun mundu nian. Tanba se ita la’os Timor oan no la’os sidadaun mundo nian, ita nia folin la iha. Ita iha folin tanba iha ema seluk, tan nee la iha razaun ba ita atu halo kanek kualker ema ida, sa tan atu oho, tanba ema hotu mesak maun ho alin.

* Observador problema sosial ho politik

4 comments:

Anonymous said...

Hakerek nain ne'e haluha tiha katak General Taur Matan Ruak mos dehan instabilidade mosu iha Timor ne nia objectivo maka atu hatun governo Alkatiri nian. Hakerek nain mos haluhan tiha katak PD nia lider ho ninia fen Jaklin Siapno maka halo propaganda makas hodi hatun FFDTL nian nara!!!

Naran Rodrigo Rodrigues ne la seluk mak naran falsu Victor Tavares nian nebe hela iha Porto, Portugal.

Anonymous said...

Victor Tavares hela didiak iha Portugal no binu tintu la para, ninian PD mak halo problema sira ne mosu hamutuk ho arte marciais sira!!!

Anonymous said...

Moras todan duni e tenki kura ho ai-moruk timor nian, selae moras nee bele daet ba ema hotu no ba rai seluk........

Anonymous said...

Se mak defende Alkatiri ho nia kronis ne' e hare ba ses, selae, fulun mutin hotu mos la manan buat ida iha partidu nebe imi tuir dau-daun ne' e. Precisa reconese sala, hadia-an, simu realidade foun, keta bosok mat-matak ema dehan F mak luta hudi manan votos deit maibe iha pratika...ukun la hatene!

moe laiha!

Alberto Silva