Monday, March 19, 2007

Erro boot se konsidera Grupo Major Alfredo Reinado hanesan kriminozu no hatun mandato ba kaptura.

Erro boot se konsidera Grupo Major Alfredo Reinado hanesan kriminozu no hatun mandato ba kaptura.

Lian Dikin nebe envolve militares deskontentes ho sistema iha estado RDTL nian laran seidauk hatudu sinal atu kotu ka hetan solusaun nebe bele dada fila fali ba normalizasaun situasaun hodi povo ka populasaun iha Dili bele moris hakmatek. Autor ba hakerek ida ne'e nian haree katak lia ida nebe oras ne'e dadaun sai hanesan prioridade ba Forsas Internasionais husi aspeto seguransa interna no sai preokupasaun nebe hetan foku makaas husi orgauns soberanos Ministerio Publico ho Tribunais, PN no Governo mak Major Alfredo Reinado ho nian grupo.

Maibe autor haree lia ida ne'e hanesan LIA DIKIN ida nebe, bele se se deit mos sei la konsegue tesi, ao kontrario, lia dikin ida ne'e bele sai buras liu tan iha kurtu no mediu prazu. Lia Major Reinado ho nian grupo bele kotu so depende ba militares deskontentes sira mak hakarak halo kotu, ou se uza forsa atu hakotu lia tutun ida ne'e entaun Forças Internasionais sira oho halo moos populasoins hirak nebe sira nian is (neon) asosia hanesan ho militares deskontentes ho sistema sira ne'e, husi sorin ida.

Husi sorin seluk, Ministerio Publico mos presiza hatun mos kondenasaun ba populasaun ka akuza populasaun tomak nebe fo apoio ba Major Reinado ho nian grupo no tribunal halo julgamento massal ba povo. Tanba, oras ne'e Major Reinado ho nian grupo ho Povo kristalizadu sai hanesan "simbiosis-mutualis". Se orgauns soberanos sira, liu-liu orgauns kompetentes sira atu prosesa kazu Major Reinado konsegue hala'o hanesan temi iha leten entaun lia dikin ne'e bele tesi lalais. Se la konsegue halo ida ne'e no la'o tuir fali dalan seluk ka buka rezolve ho forsa no obriga Alfredo Reinado ho nian grupo entrega an hodi fo kastigu ba sira ne'e hanesan erro boot nebe orgauns kompetentes sira dala ruma halo iha Timor. Ohin loron Alfredo Reinado la'os ema simples major ida deit (hanesan PM konsidera-STL-red.), la'os simples komandante polisia militar revoltozu, la'os simples militar F-FDTL desertor lae.

Major Alfredo Reinado nian imajem sai tiha simbolu, simbolu la'os tanba nia Major Polisia Militar maibe simbolu ba ema barak, ferik-katuas, klosan-feto-raan, ema boot-ema ki'ik, ema hakerek la hatene-ema matenek, feto ka mane, ema marginalizadus no ekskluidus sira no jovens barak sira nian simbolu, sira nian lider. Basaa, Alfredo Reinado sai tiha ona inspirador ba kombate INJUSTISA no ema ida nebe aten brani hasoru sistema manipulador sistematiku iha Nação Timor nian laran. Nia la'os ema politiku nebe bele kria oportunidade ba nian karreira politika husi nian aktu ne'e, nia mos la'os jeneral forsas armadas nian nebe bele konduz hamosu golpe de estado iha Nação RDTL.

Maibe nia apenas soldado ida nebe pronto atu mate defende povo terus na'in sira no sidadaun ida nebe hakarak ezerse ninian direito ajir-reajir harii no hahii justisa nebe sai hanesan pilar (uma rin) ba Nação Tmor-Leste soberano no Independente. Alfredo Reinado mos hakarak atu povo la bele atan ba bebeik ba ema politikus sira nian hahalok. Konsidera Alfredo Reinado ho nian grupo kriminozu ne'e erro ka sala mortal nebe sei bele selu karun, selu ho mate. Tanba desde ninian revolta iha Maio 2006, Timor oan sira hotu hatene Alfredo Reinado nian pozisaun tanba sa. Pozisaun ida nebe nia (AR) ho nian grupo sei la muda nem pasu ida ba kotuk, bainhira Lia Fukun no Lia Abut krize ida ne'e la tesi.

Se Major Reinado ohin loron ema barak tuir nia ne'e la'os tanba nia kolen iha funu liu ba ka nia heroi iha funu kontra okupasaun liu ba lae, nia mosu iha fulan Maio tinan kotuk atu funu hasoru sistema nebe la los, atu funu hasoru injustisa, atu funu hasoru ukun na'in sira nebe buka manipula povo, mosu atu funu hasoru autoridades ukun na'in sira nebe la respeita konstituisaun, atu funu hasoru ukun na'in sira nebe abuza lejitimidade no poder nebe povo terus na'in sira fo. Alfredo Reinado la'os ema kriminozu, neduni la iha razaun atu Forsas Internasionais hatun mandato de kaptura ba nia ho nian grupo nem tribunal ida iha direito atu hatun mandato de kaptura.

Neduni, se hakarak hakotu lia dikin Major Reinado ho nian grupo nian, autor husu ba orgauns soberanos RDTL sira atu la bele fomenta desizaun mandatu de kaptura ba Major Reinado ho nian grupo. Tanba se koloka militares deskontentes sira ne'e hanesan kriminozu entaun sei komete erros graves nebe la sustenta solusaun ba LIA FUKUN, sei aumenta tan deit lia nebe bele hamosu problemas selu-seluk. Karik iha kriminozu iha ukun an ida ne'e nian laran no tanba kriminozu sira ne'e mak mosu krize ida ne'e, kriminozus sira ne'e la'os mak Major Alfredo Reinado ho nian grupo maibe ema kriminozu sira ne'e mak autor konyese hanesan mos Povo Timor-Leste konyese dadaun iha sosiedade nian leet. Karik iha ema ruma hateten Major Reinado ho nian grupo komete ona krime ruma mak ema sira ne'e halo krime dala barak liu ona, maibe se mak hakarak haree tuir lia los nia sei hatudu sira nian liman ba los ema kriminozu mak ida neba ka ida nemai no sei la dun matak ema leet.

Orgauns soberanos hanesan Ministerio Publico mos dala barak hala'o funsaun karikata, katak la hatur an hanesan orgaun independente, soberano nebe konsistente. Responsavel PGR la bele sai fali hanesan agente servisu seguransa (mediador-red), hanesan hatudu iha biban liu ba Dr. Longuinhos Monteiro sai fali negosiador frakasadu nebe la dignifika estatutu Ministerio Publico. Akontesimentu ida nebe autor la iha duvida atu halo komparasaun ho konferensia das Lajes iha Açores entre Presidente America George W. Bush ho nian aliados auropeus. Diferensa iha teknika konferensia ne'e deit, katak iha Lajes, Presidente George W Bush buka konvense nian aliados sira ho argumento katak Saddam Hussein iha armamentu destruisaun massissa, no la iha tan dialogo ho regime Sadam Hussein hodi deklara funu hasoru regime Irak nian. Enkuantu iha Same, PGR ba hasoru Major Reinado atu hato'o ba Major Reinado hodi rende, se la rende hodi entrega an ba justisa mak PGR sei fo apoio ba komandus australianos sira ataka no halo invazaun ba Knua Histórika Same no destroi D. Boaventura nian
knu'uk. Ho razaun katak meios negosiasaun hotu esgotadu ona, nebe PGR mak sai hanesan ultimo rekursu, situasaun ida nebe la'os kontribui hodi resolve problema maibe haruka ema estranjeirus sira oho mate Timor oan sira iha ukun an nian laran.

Victor Tavares – Cidadão hela iha Porto-Portugal

1 comment:

Anonymous said...

Tinha siso muito importante ter publicado este artigo em português e inglês. Não se fechem na concha.