Monday, February 26, 2007

Diskursu Sr. Dr. José Ramos-Horta ba okaziaun atu anúnsia nia kandidatura ba Prezidente Repúblika Timor-Leste

Diskursu sei hato’o iha toku 10 dader (otl)domingu 25 Fevereiru 2007 iha Laga, Timor-Leste

Diskursu Sr. Dr. José Ramos-Horta ba okaziaun atu anúnsia nia kandidatura ba Prezidente Repúblika Timor-Leste


Señoras no Señores,

Ha’u sempre moris ba Timor-Leste no para Timor-Leste. Liu tinan rua nulu resin lima (25) ha’u sempre koalia konaba kausa Timor ba mundu tomak. Ha’u konta ita nia istória, ha’u esplika ita nia identidade, ha’u hatudu katak ita merese ukun-an, ita merese sai país soberano ida. Povu no komunidade internasional koñese ha’u. Ha’u hatene rai dobin ida ne’e hosi rohan to’o rohan.

Hafoin ukun-an, iha tempu tranzisaun, ha’u haleu rai ne’e hodi esklarese ba povu konaba situasaun foun ne’e no konaba mandatu UNTAET nian no ha’u buka mobiliza povu atu partisipa iha eleisaun 2001 no 2002. Ha’u tulun halo diálogu iha fatin barak iha rai laran ne’ebé grupu balun hirus-malu hela. Ha’u halo ponte entre FALINTIL no Komandante L7. No ha’u nunka hanoin atu kandidata-an ba kargu ida mak iha poder.

Ha’u simu konvite husi partidu ne’ebé manan iha eleisaun 2001 atu kaer pasta Ministériu Negósiu Estranjeiru no Koperasaun. Ne’e mak ha’u nia portfoliu. Ha’u tulun harii Ministériu Negósiu Estranjeiru no Koperasaun ne’ebé simples maibé aktivu. Ha’u kontinua serbisu ne’ebé hau halo durante tinan rua nulu resin haat (24) hodi promove Timor-Leste ba mundu tomak.

Ha’u lidera prosesu atu estabelese relasaun diplomátika besik rai atus-ida resin. Hamutuk ho ha’u nia ekipa, ami konsege halo Timor-Leste sai membru ba Forum Rejional ASEAN, sai membru ho kapasidade observador ba Forum Pasífiku, no mós tama ba Movimentu Naun-Aliñadu.

Ita hametin relasaun ho ita nia viziñu aziátiku sira. Relasaun metin ona entre Timor-Leste no Indonézia, ho rai sira seluk hosi ASEAN, ho Austrália, ho Nova Zelándia, ho Japaun, ho Xina, ho Repúblika Koreia, ho India. Ita kontinua iha relasaun amizade ho rai barak hosi Europa no Komisaun Europeia, ho Estadu Unidu Amerika, no ho CPLP.

Konaba asuntu polítika esterna, ha’u sempre hetan inspirasaun husi ita nia interese boot no sentidu realistiku, hodi hametin relasaun amizade ne’ebé iha tiha ona no buka haluan ita nia relasaun, no la haree ba rejimu polítiku rai sira ne’e nian. Ezemplu ida mak relasaun di’ak ho Estadu Unidu Amerika no Kuba, rai rua ho relasaun difísil durante meiu sékulu, ho rejime, dimensaun no rekursu oioin.

Iha fulan-hirak liuba, liu-liu, durante fulan Maiu, Juñu, Jullu, Agostu, fulan krize aat liu, ha’u hamutuk ho povu. Iha kalan loron 28 Abril ha’u hamutuk ho deslokadu dahuluk iha zona areoportu. Ha’u haleu estrada Dili, durante loron no kalan. Ha’u vizita bairo barak. Durante tempu difísil-liu, ne’ebé ita nia oan F-FDTL no PNTL hetan kanek iha ospital , ha’u hamutuk ho sira. Ha’u vizita distritu barak. Ha’u vizita Aileu, Same, Alas, Maubisse, Gleno, Ermera, Letefoho, Atsabe, Maliana, Liquiça, Suai, Oe-Cussi, Manatuto, Laklubar, Soibada, Baukau, Laga, Lospalos, Lore. Ha’u vizita “sukos” ne’ebé dok-liu. Ha’u vizita postu polísia iha fronteira. Ha’u koalia ho mane sira, ho feto sira ho labarik sira. Ha’u koalia ho joven sira, tiga-roda sira, no peskador sira. Ha’u koalia ho elementu grupu-gang sira no arte marsiais sira. Ha’u koalia ho ita nia polísia sira no ita nia militar sira. Ha’u koalia ho ita nia Amu Bispu, amu-lulik no madre sira ne’ebé ami respeita. Ha’u koalia ho ONG sira no partidu politiku sira. Ha’u koalia ho ita nia emprezáriu sira.
Ha’u vizita Austrália no Malásia, rai rua husi rai haat ne’ebé hatan lalais ita nia apelu bainhira krize manas liu. Rai seluk rua, Nova Zelándia no Portugal, ha’u hein atu vizita, bainhira bele, atu agradese pesoalmente ba sira nia kontribuisaun boot mak sira fó ba ita nia rai. Ha’u mós vizita Indonézia. Ha’u ba vizita Sua Santidade Amu Papa iha Vatikanu. Hau fó diskursu iha Konsellu Seguransa ONU nia iha Nova Yorke.

Sira hili ha’u para pozisaun Primeiru-Ministru tanba rezultadu krize polítika ne’ebé doko ita nia rai no ha’u simu servisu todan ne’e.

Ha’u lakoi sai Primeiru-Ministru ba tinan lima (5) no muitu menus ba fulan sanulu (10). Ita nia rai iha situasaun krize no ita nia instituisaun besik monu hotu. Ita nia povu terus hela. Tanba ida-ne’e, no ida-ne’e deit, ha’u simu kargu Primeiru-Ministru ba fulan sanulu (10).

Ha’u lakoi sai Primeiru-Ministru iha tinan 2002 bainhira situasaun fásil-liu. Iha tinan 2001, ha’u bele tama iha prosesu eleisaun atu hetan poder. Ha’u la tama. Ha’u lakoi glória no poder.

Krize Abril no Maiu iha 2006 hatudu ba ita katak ita nia Estadu joven seidauk iha maturidade naton atu konsege, mesak, lidera dezafiu sira ne’e hotu.

Ami husu tulun hosi komunidade internasional, liu-liu ba rai viziñu no belun sira, Nasoens Unidas. Sira nia tulun sai no kontinua nafatin importante ba Timor-Leste.

Ne’eduni, responsabilidade luta ba ita nia rai kontinua nafatin ita nian, timor-oan sira nian. Ita hetan ona ukun-an, ohin ita Estadu soberano ida, Komunidade Internasional rekoñese, maibé iha nívil internu, ita sei iha dalan naruk ida hodi bele hetan saida mak ita hotu mehi ba ita nia rai: prosperiodade, seguransa, balansu instituisional, establidade, dezenvolvimentu, verdadeira igualdade direitu no oportunidade, dame sosial.

Ita hatun kilat hafoin luta kontra okupasaun, ita tenke luta agora ba ita nia rai nia futuru. Iha luta foun ne’e, sidadaun timor-oan ida-idak iha responsabilidade atu serve bainhira nasaun presiza no tenke prontu atu enfrenta dezafiu hirak-ne’e.

Ikus-liu ema barak, husi nível oin-oin husu ha’u, atu aprezenta ha’u nia kandidatura ba eleisaun prezedensial tuir mai.

Ha’u hatene katak ha’u iha kondisaun no kapasidade atu simu kargu ba Prezidente Repúblika, ne’eduni, ha’u prontu atu simu ha’u nia responsabilidade ba ita nia rai.

Ha’u fó-sai ohin, ba públiku, iha Laga, ha’u nia desizaun atu kandidata-an ba Prezidente Repúblika, fodi substitui Xanana Gusmao, nian noan mane asuwain ita nia povu nian, nebe salva ita hodi defende ita iha tinan 1977/79 no mos fo visaun nebe extraordinariu ba ita too ita nia libertasaun.

Ha’u halo reflesaun barak no mós iha ezitasaun barak. Ha’u reflete ba misaun atu kandiata-an ba Xefe Estadu, ne’ebé honrada maibé todan tebetebes.

Tuir ita nia Konstituisaun, “Prezidente Repúblika mak Xefe Estadu, símbolu no garante independénsia nasional, ba unidade Estadu no funsionamentu regular instituisaun demokratika nian.”
Bainhira garante funsionamentu regular instituisaun demokrátika sira nian, Prezidente tenke kaer kna’ar interligasaun no armonizasaun entre instituisaun oioin Estadu nian, ne’e sei permite atuasaun ne’ebé kordenadu no efetivu liu entre orgaun sira ne’ebé tenke foti dezisaun.
Diálogu entre instituisaun sira importante tebetebes no ha’u sei lori ba oin liu tan. Rai ida-ne’ebé instituisaun balu fila kotuk ba malu sei la bele haburas.
Durante tempu krize tomak ne’ebé ita liu to’o ohin loron, ha’u sempre buka dalan diálogu. Ha’u halo ne’e tanba ha’u fiar katak liu husi diálogu de’it mak ita bele hetan solusaun di’ak-liu ba ita nia rai, ba ita nia futuru. Ha’u halo ne’e tanba ha’u konsidera katak ne’e mak dalan ida de’it atu hetan desizaun justu ida, bainhira ita rona husi ema hotu ne’ebé involve iha laran.
Ho sentidu ida ne’e, ha’u sempre buka atu enkoraja diálogu entre ema seluk, ho konsiénsia katak hanesan ne’e bele kontribui ba hametin ita nia demókrasia no estabilidade sosial.
Ne’eduni, ha’u bele dehan katak ha’u sei kontinua, karik imi hili ha’u nu’udar Prezidente, ho atitude atu hetan armonizasaun institusional, tanba ha’u hanoin katak hanesan ne’e de’it mak bele garante independénsia nasional no unidade estadu nian.
Ha’u hanoin ne’e mak dalan ida atu bele harii fali buat ne’ebé iha ita nia Estadu laran, nakadoko tiha, hafoin krise Abril no Maiu 2006 no instabilidade ne’ebé ita moris durante fulan hirak ne’ebé tuir krize.
Ha’u besik remata ona ha’u nia mandatu nu’udar Primeiru Ministru. Ha’u sei tuir saida mak lei determina. Nu’udar kandidatu, durante tempu kampaña eleitoral nian ha’u sei sés an husi governu temporariamente. Ha’u la uza no nein ba uza governu nia rekursu hodi halo ha’u nia ”kampaña”. Nu’udar kandidatu, ha’u sidadaun komun no la iha direitu atu uza rekursu estadu nian bainhira ha’u la halao ha’u nia funsaun ofisial. Ha’u sei tuir loloos regra ida-ne’e.
Ha’u mai Laga ho kareta privadu. Defaktu, ha’u NUNKA uza kareta estadu nian hodi halao atividade sira ne’ebé la iha ligasaun ho ha’u nia serbisu nu’udar MNEC no PM. Ha’u sei la ba halo agora.

Ha’u konvida Inspektor-Jeral Estadu nian, Partidu Polítiku sira no instituisaun sira seluk atu halo monitorizasaun ba ha’u nia atividade sira.

Governu ne’ebé ha’u lidera, Governu Fretilin nian, partidu maioritariu husi eleisaun parlamentu liuba. Ha’u sempre buka atu respeita partidu maioritáriu, sempre konsiente katak nu’udar PM la liu husi eleisaun, ho mandatu ne’ebé la to’o tinan ida, no mosu husi krize ida, ho tempu no poder limitadu.

Ha’u kolabora lealmente ho partidu poder no mos ho ha’u nia kolega sira iha Governu. Ha’u partilla ho ha’u nia kolega sira susesu ki’ik ne’ebé ami hetan durante ha’u nia governasaun iha fulan limitadu liuba. Buat barak ne’ebé ita alkansa tanba esperiénsa no dedikasaun ne’ebé ita hatudu. Ha’u hakraik an no simu responsabilidade ba sala ne’ebé ami halo no husu deskulpa ba ita nia povu ne’ebé terus ho dignidade.

Durante tempu eleitoral, ha’u sei aprezenta ba povu ha’u nia vizaun no ideia sira ba Presidência, ba nível interno no mos nível internasional.

To’o iha ne’ebá, ha’u sei kontinua serve país ne’e tuir kna’ar ne’ebé ha’u kaer dadaun .

Nai Maromak Boot liu hotu ho laran luak haraik bensa ba imi hotu.

No comments: